1999

Merlot

MERLOT je poreklom iz francuske ima manje tanina, odležalo u barik buradima od srpskog hrasta 12 meseci, sorta pogodna za kupažiranje. Tamno rubin crvene boje. Vino je meko,pitko,voćno sa prijatnim taninima, duge završnice. Odlično ide uz sve vrste mesa a najbolje je uz jagnjetinu, divljač, biftek, jače sireve i čokoladne deserte. Dekantirati i servirati ga na temperaturi od 18 – 20 C.
– 100 % od Merlot
– nadmorska visina: 340 metara
– položaj vinograda je jugoistok
– sadržaj alkohola je 14,0 % vol do 15,0 % vol

750ml

Kategorija:

Nagrade:

Za Najbolje Srpsko Vino (berba 2015) – zlatna medalja i Šampionski pehar za najbolje ocenjeno vino

Merlot Vinarije MilosavljevicMerlo (Merlot), čuvena francuska sorta iz Bordoa, pojavila se davne 1784. godine. Potomak je Caberne Frana, a srodnik Caberne Sauvignona. Merlo je danas rasprostranjen po celom svetu, 2/3 njegovih vinograda su u Francuskoj, oko 115 000 hektara.

Najbolje uspeva na suvoj hladnoj zemlji, pogotovo na glini. Grozdovi sazrevaju oko 2 nedelje pre Caberne Sauvignona. Na našem području vino je izuzetnog kvaliteta, mirisa i ukusa, zbog dosta sunčanih dana i dobrog zemljišta na kom se uzgaja.

Malo zanimljivosti o sorti
Naziv Merloa se povezuju sa crnom pticom Merle koja je volela da jede zrelo groždje.

Zanimljivosti o Merlotu

Kabernet Franc je otac Merlota, dok je Magdeleine Noire des Charentes, stara, izumrla sorta njegova majka.
Merlot je jedna od 3 crvene plemenite sorte (ostali su Cabernet Sauvignon i Pinot Noir).

Aroma Merlota zavisi o klimatskim uvetima. Merlot poprima ukus koji varira ovisno o temperaturi u kojoj se uzgaja. Ako se uzgaja u toplim predjelima, Merlot ima ukus čokolade. S druge strane, hladna klima daje note bobica i šljiva.

Smatra se da postoje tri prepoznatljiva stila vina od merloa:
– lagana, voćna vina, sa veoma malo tanina,
– voćna vina sa ozbiljnijom taninskom strukturom,
– teška, ekstraktivna vina, puna i zahtevna.

Za merlo se vezuju arome trešanja, kupina, borovnica, šljiva …

U zrelijim vinima, koja su duže vremena provela u drvenim sudovima, dominiraju note karamele, čokolade, kafe i duvana. Francuska reč merle znači mladi kos, te se pretpostavlja da naziv merlo najverovatnije odražava afinitet ove ptice prema slatkim, mirisnim zrnima ovog grožđa zbog čega vinogradari u Bordou vode pravi rat protiv kosova već vekovima.

Sorta se prvi put pominje u jugozapadnoj Francuskoj kao Merlau 1784. godine. Pod imenom merlo (Merlot) pojavljuje se 1824. godine a u Italiji kao Bordo tri decenije kasnije. Smatra se da je potomak kaberne frana, a srodnik sorti kaberne sovinjon, malbek i karmenere s kojom su ga u francuskoj često mešali.